Mržnja prema sebi: šta trebate znati o ovom destruktivnom osjećaju

S vremena na vrijeme, normalno je čuti mali negativan glas u svojoj glavi. Međutim, kada postane zaista ekstremno, mržnja prema sebi može postati vrsta komplikovanog bola s kojim se teško možete sami nositi. Evo šta treba da znate o mržnji prema sebi.

Šta je mržnja prema sebi?

Samomržnja ili samoprezir je ekstremna kritika samog sebe. Osoba koja doživi ovaj osjećaj pati od velikog nedostatak samopouzdanja depresivan. Možda se osjeća kao da ništa što radi nije dovoljno dobro ili da je nedostojna pozitivnih stvari koje joj se dešavaju. Samomržnja se može osjećati kao da vas neko prati cijeli dan, da vas kritikuje i ukazuje na svaku vašu grešku ili da vas sramoti za svaku vašu grešku.

Zašto mrzim sebe? 9 znakova mržnje prema sebi

Samokritičnost je važan dio ličnog razvoja. Omogućava vam da steknete zrelost, vještine ili mudrost. Zbog toga je bitno prepoznati granicu između zdrave samosvijesti i mržnje prema sebi. Pogotovo ako primijetite da vam se ponavljaju misli o mržnji prema sebi.

Postoji nekoliko znakova kojih trebate biti svjesni koji vam mogu pomoći da utvrdite je li ono što osjećate povezano s mržnjom prema sebi:

1. Vaše misli vas sprečavaju da postignete svoje ciljeve ili da optimalno funkcionirate u svom životu.
2. Ne možete se riješiti svojih negativnih misli.
3. Imate veoma nisko samopoštovanje i osećate da niste dovoljno dobri u onome što radite.
4. Uvijek se fokusirate na negativne stvari, čak i kada se dešavaju pozitivne stvari.
5. Čini se da vam misli koje preziru same sebe dolaze do vas bez upozorenja.
6. Doživljavate pojačan osjećaj bezvrijednosti i depresije.
7. Imate poteškoća sa prihvatanjem komplimenata.
8. Stalno tražite odobrenje od drugih da biste se osjećali potvrđeno.
9. Imali ste samoubilačke misli.

Ako bilo koji od gore navedenih znakova opisuje ono što ste nedavno doživjeli ili osjetili, vjerovatno je vrijeme da shvatite kako možete naučiti da bolje upravljate svojim osjećajima.

Šta uzrokuje mržnju prema sebi?

Osjećaj samoprezira je duboko bolan, ali pronalaženje porijekla ovih emocija je prvi korak ka izlječenju. Ako se borite sa mislima mržnje, razmislite šta ih je pokrenulo. Jeste li pogriješili na poslu? Da li se romantična veza loše završila? Identificiranje okidača može vam pomoći da se bolje nosite sa svojim mrskim mislima sljedeći put kada se pojave.

Osim neposrednih pokretača, uzroci mržnje prema sebi mogu se pripisati i okolnim okolnostima. Na primjer, postoje hiperkritični roditelji ili osobine ličnosti kao što je perfekcionizam. Jednom kada se pojave osjećaji bezvrijednosti i niskog samopoštovanja, teško ih je riješiti.

Kako se boriti protiv mržnje prema sebi?

Najbolji način za borbu protiv mržnje prema sebi je da volite sebe inaučite da povratite samopouzdanje. Postoje i druge efikasne metode da se to postigne:

1. Posjetite ljekara

Iako je moguće usvojiti dobre navike za upravljanje mržnjom prema sebi, uvijek je najbolje potražiti stručnu pomoć. Pohađanje terapije omogućit će vam da istražite različite tehnike kako bi vaše misli o samopreziranju nestale.. Budući da postoji nekoliko vrsta terapije, ne ustručavajte se konsultovati iskusnog terapeuta kako biste saznali koja je najprikladnija za vaš slučaj.

2. Meditirajte

Za nekoga ko ima mračne misli, ideja o meditaciji može izgledati daleko od opuštajućeg. Međutim, meditacija ne zahtijeva da blokirate svoje misli. Naprotiv, jednostavno traži da im posvetite više pažnje.

Postati pažljiviji prema svojim mislima, a zatim donijeti svjesnu odluku o tome kako ćete odgovoriti na njih, da li ćete ih ignorirati ili prihvatiti, je odličan način za borbu protiv negativnih misli i negativnih osjećaja. Ako se borite s meditacijom, vježbajteart terapija je još jedna zanimljiva alternativa da otjerate svoje negativne misli.

3. Okružite se pozitivnim ljudima

Da bismo vas podržali u vašim naporima, preporučljivo je da se okružite ljudima koji vas cijene i inspirišu da budete najbolja verzija sebe. Na ovaj način će negativan glas u vašoj glavi imati manje moći nad vama. Podrška onih koji su vam bliski može vam dati motivaciju da se borite sa svojim negativnim emocijama kako biste mogli voditi sretniji život.

Bibliografska referenca za razumijevanje samomržnje

Evo sedam naučnih referenci na temu “samomržnje”:

1. Alberto Eiguer. La haine de soi et de l’autre : Psychanalyse de la stigmatisation. Pariz: Dunod, 2022.
2. Theodor Lessing. La haine de soi ou le refus d’être juif. Pariz: Pocket, 2011.
3. Eva Brabant-Gerö. “Samomržnja, mržnja prema drugima”. Le Coq-héron, 2018/1 (br. 232), strane 9 do 16.
4. Daniel Sibony. “Mržnja prema sebi je loš koncept.” Le Coq-héron, 2018/1 (br. 232), strane 17 do 26.
5. Francois Ladame. “Mržnja i adolescencija: ko koga mrzi?” Adolescence, 2015/2 (T. 33 br. 2), stranice 289 do 300.
6. Georges Gachnochi. “Mržnja prema sebi: od krivice do narcizma”. Le Coq-héron, 2018/1 (br. 232), strane 39 do 47.
7. Alain Ehrenberg. La fatigue d’être soi : dépression et société. Pariz: Odile Jacob, 1998.

Ove reference nude dubinski pogled na pojam samomržnje, smještajući ga u psihološki, sociološki i kulturni kontekst.

Zaključak

Mržnja prema sebi može izgledati neodoljivo, ali nije neizbježna. Naučivši razumjeti njegove uzroke i okružiti se podrškom, moguće je transformirati ovaj negativni unutrašnji glas. Vodite računa o sebi i, ako je potrebno, ne ustručavajte se zatražiti pomoć. Zaslužujete da živite sa saosjećanjem i povratite povjerenje u ono što jeste.

👇 Da idemo dalje:

• Svjetleći znakovi – sve što trebate znati
• Šta trebate znati o sindromu napuštanja
• Manipulativni narcistički manipulator – sve što trebate znati