Gaslighting: porijeklo i manifestacije ove manipulacije

THE gaslighting je termin koji se sve više koristi, ali njegovo tačno razumijevanje mnogima ostaje nejasno. Označava suptilan i podmukao oblik manipulacije, koji ima za cilj da navede osobu da posumnja u vlastitu stvarnost. Ova praksa može imati ozbiljne posljedice za one koji su žrtve, ostavljajući ih zbunjenima i nesigurnima. Ovaj članak objašnjava definicija gaslightinga, njegovo porijeklo, različiti oblici i psihološke posljedice.

Definicija plinskog svjetla

THE gaslighting je proces psihološke manipulacije u kojem jedna osoba ili grupa uzrokuje da druga osoba posumnja u svoju percepciju, pamćenje ili zdrav razum. Žrtvu se često navodi da vjeruje da su njihove emocije, misli ili sjećanja lažni ili pretjerani. To može ići toliko daleko da je natjera da povjeruje da je psihički nestabilna.

Izvorno, termin dolazi iz britanske drame pod nazivom Gas Light (1938) i njegova filmska adaptacija iz 1944. U priči, muž manipulira svojom ženom prilagođavajući svjetlinu plinskih lampi u njihovoj kući, poričući tu promjenu. Ovo podmetanje navodi ženu da sumnja u svoja čula i svoje mentalno stanje.

Uzroci gaslightinga

Gaslighting se može pojaviti u različitim međuljudskim odnosima: intimnim, porodičnim, prijateljskim ili profesionalnim. Njegovi uzroci su često povezani sa potragom za kontrolom i dominacijom. Osobe s narcističkim osobinama ili antisocijalnim poremećajima ličnosti mogu koristiti ovu manipulaciju da zadrže oblik moći u vezi. Motivacije iza plinskog svjetla uključuju:

• Održavanje kontrole: Manipulatori često žele da zadrže kontrolu nad žrtvom.
• Pojačavanje idealizovane Svoje slike: Ocrnjivanjem drugih, gasliteri njeguju svoj imidž i postavljaju se kao dominantni.
• Zaštita od kritika: Gaslighting omogućava manipulatorima da odvrate pažnju od vlastitih mana ili grešaka.

Različiti oblici plinskog svjetla

Gaslighting može imati različite oblike, a svi imaju za cilj da destabilizuju žrtvu i učine je zavisnom od manipulatora.

1. Poricanje stvarnosti

Gaslater može poreći događaje koji su se desili, na primjer izjavom: „To se nikada nije dogodilo“ ili „Preterujete“. Ova tehnika dovodi žrtvu da sumnja u svoja sjećanja.

2. Odbijanje komunikacije

U nekim slučajevima, manipulator može odbiti svu komunikaciju oko osjetljivih tema, govoreći: “Ako nastavite da pričate o tome, ja odlazim.” Ova tišina zahtijeva od žrtve da šuti kako ne bi izgubila odobravanje ili vezu sa upaljačem.

3. Kontradikcija

Manipulator stalno protivreči žrtvi kako bi osporio njenu percepciju. Na primjer: „Već sam ti rekao da to nije istina“ ili „Pogrešno se sjećaš, nije se tako dogodilo“.

4. Skretanje

Upaljač gasa mijenja temu ili skreće razgovor kako ne bi doveo u pitanje svoje ponašanje. Može se prisjetiti prošle epizode kako bi skrenuo diskusiju: ​​„Zapamti, nisi ni bio tamo kada si mi trebao.

5. Minimiziranje osjećaja

Ovaj oblik gaslightinga ima za cilj da minimizira žrtvine emocije. Upaljivač gasa će reći stvari poput „Previše se brineš“ ili „To je detalj, zašto praviš veliku stvar od toga?“ » kako bi se žrtva učinila ranjivom.

6. Fizičko plinsko osvjetljenje

Gaslighting može uključivati ​​fizičke napade, praćene poricanjem djela ili njegove ozbiljnosti. Na primjer, nakon fizičkog pritiska, manipulator bi mogao reći: “Nisam te povrijedio, previše si osjetljiv.”

7. Gaslighting putem posrednika

Proxy gaslighting se sastoji od korištenja trećih strana za destabilizaciju žrtve. To može uključivati ​​voljene osobe koje staju na stranu manipulatora, čime se pojačava sumnja u žrtvu.

Primjeri situacija s plinskom rasvjetom

Gaslighting se nalazi u različitim kontekstima. Evo nekoliko konkretnih primjera ove manipulacije zasnovane na odnosima:

• Romantične veze: Partner koji vara svoju partnerku može potpuno poreći dokaze nazivajući je „paranoičnom“.
• Porodični odnosi: Roditelj može dovesti u sumnju svoje dijete tako što će poreći da je nešto rekao, iako je dijete u to sigurno.
• Profesionalno okruženje: Nadređeni može manipulisati zaposlenim uskraćivanjem bitnih informacija ili sistematskim omalovažavanjem njihovog rada.
• Prijatelji i društveni odnosi: Prijatelji mogu stalno nekoga ponižavati nazivajući ga “preosjetljivim” ili “nesposobnim da prihvati šalu”.

Zašto je gaslighting tako efikasan?

Gaslighting se zasniva na vrlo specifičnim psihološkim mehanizmima. Destabilizujući percepciju žrtve, manipulator dobija prednost. Određene karakteristike žrtve također mogu igrati ulogu:

• Lične predispozicije: Ljudi sa iskustvima iz djetinjstva obilježenim konfliktnim vezama ili emocionalnom nesigurnošću imaju veću vjerovatnoću da dožive gaslighting.
• Empatija i altruism: Žrtve su često empatične osobe koje žele razumjeti druge i koje su spremne da preispituju sebe.
• Strah od napuštanja: Strah od gubitka važne veze tjera neke ljude da prihvate situacije zlostavljanja.

Bibliografske reference

Evo liste od 7 bibliografskih referenci na temu plinskog svjetla:

1. Hirigoyen, M.-F. (2000). Moralno uznemiravanje: Perverzno nasilje na dnevnoj bazi . Syros.
2. Besson, P. (2018). Mentalna manipulacija: Definicija i psihološka pitanja . Editions de la Nouvelle Revue.
3. Courtet, P. (2013). The Rane duše . Odile Jacob.
4. Beauvois, J.-L., & Joule, R.-V. (2011). Mala rasprava o rukovanju za poštene ljude . Presses Universitaires de France.
5. Atwood, M. (2010). Stokholmski sindrom: Zašto ostajemo uz manipulatore? Prag.
6. Lévy, B. (2012). Psihologija manipulacije: Definiranje, razumijevanje i otpor . Dunod.
7. Dufour, D. (2011). Emocionalna manipulacija u parovima: Kako je prepoznati i nositi se s njom . Eyrolles.

Zaključak

Gaslighting je složen i poguban oblik psihološke manipulacije, čiji je cilj lišiti osobu vlastite percepcije stvarnosti. Njegovi efekti, iako često nevidljivi, mogu biti razorni za one koji ga iskuse, uzrokujući da izgube samopouzdanje i čineći ih ranjivim na dominaciju. Ovaj fenomen nije ograničen samo na intimne odnose; manifestuje se iu porodicama, na poslu i u širim društvenim mrežama.